Hrvatska obrtnička komora (HOK) je u postupku e-savjetovanja uputila 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
Traženo je da se u sve komentirane kurikulume uvrsti jasna informacija da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem učenika kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. U komentarima na sve kurikulume HOK-a je istaknuo stav da je minimalno polovicu bodova od ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca, čime se snažno naglasila potreba što većeg broja učenja temeljenog na radu kod poslodavca u realnom radnom okruženju. Također, HOK je tražio jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio položen naučnički ispit. Zatraženo je i jasno isticanje da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju, regulira posebnim propisima kojima je uređena njegova provedba zato što je izuzetno važno da informacije o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu budu jasne i konkretno naglašene.
Dodatno, HOK je priložio komentar specifično za zanimanja kozmetičar i frizer, a na tragu zaključka Ceha frizera i kozmetičara i zaključka Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, čiji je stav da se zanimanja frizer i kozmetičar trebaju provoditi u sustavu naukovanja trogodišnjoj razini budući da omogućava veći fond sati učenja temeljenog na radu. Naime, kurikulumi su trenutačno izrađeni na razini četverogodišnjeg programa, no unatoč tome što traju godinu dana dulje, sadrže manji fond sati učenja temeljenog na radu. Time je HOK i ovim putem ponovio svoj stav da je bitno osigurati provedbu obrazovanja za frizera i kozmetičara kao trogodišnje programe i time još jednom naglasio da je praksa ključna.
„Kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odrazit će se na budućnost hrvatskog obrtništva, zato je izuzetno važno da inzistiramo na učenju temeljenom na radu. Ne postoji bolji način za mladog obrtnika da nauči svoje zanimanje nego u obrtničkoj radionici pod budnim okom onog tko ima znanje i vještine. Istovremeno je riječ o prenošenju obrtničkog naslijeđa i stvaranje vještih novih generacija hrvatskih obrtnika. Obrtništvo je rastuća snaga, a osobito veseli promjena trenda i porast interesa za obrtničkim zanimanjima te stabilan rast upisane djece u ista – unatrag pet godina imamo više od 20.000 djece upisane u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK“, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil te dodaje kako je to rezultat zajedničkog rada Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, ministarstva nadležnog za obrt, strukovnih škola, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih dionika, naglasivši i kako je važno da je upisna politika počela pratiti preporuke Zavoda te se ide na povećanje kvota za upis u obrtnička zanimanja.
U školskoj godini 2023./2024. u JMO programe upisano je 4.524 učenika što je blagi porast u odnosu na školsku godinu 2022./2023. kada je upisano 4.256 učenika – 300 više nego prošle godine. Većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku.
Izvor: HOK
