Odlukom Vlade Republike Hrvatske, obrtnici nastavljaju biti dijelom mjera ograničenih cijena energenata u devetom paketu mjera, no u smanjenom obujmu. Do relaksacije mjera prosječni računi poduzetnika smanjeni su oko 35 %, a uslijed ublaženih mjera od 1. studenoga 2025. očekuje se prosječna ušteda od 27 %. Ilustracije radi, malim poduzetnicima s potrošnjom od 15.000kWh godišnje račun će porasti 29 eura mjesečno.
„Pozdravljamo nastavak mjera za obrtnike i zahvaljujemo Vladi na brizi za ovaj važan rastući i ranjivi segment gospodarstva, mnogima su upravo ove mjere omogućile neometani nastavak poslovanja i nadamo se da će subvencije energenata obrtnicima i malim poduzetnicima trajati što duže. Svjesni smo da ne mogu trajati vječno, no energenti su dio svake računice, uz dosadašnji rast cijena ulaznih troškova koji je gotovo kontinuiran. Unatoč tome, vjerujemo da neće dolaziti do neopravdanog i neumjerenog podizanja cijena, obrtnici žive, rade i razmišljaju racionalno, pošteno i s težnjom da sačuvaju svakog korisnika svojih usluga i kupca svojih proizvoda. U kontekstu potpunog ukidanja mjera u budućnosti te geopolitičkih i tržišnih turbulencija, važno je maksimalno rasteretiti obrtnike i intenzivirati napore u smjeru unapređenja uvjeta za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika“, naglašava predsjednik Hrvatske obrtniče komore Dalibor Kratohvil.
Obrtnici su tako porezno opterećeni, najčešće u nedostatku kvalitetne i učinkovite radne snage te smanjeno konkurentni s obzirom na snažnu nelojalnu konkurenciju i masovnu proizvodnju jeftine robe, uz obrazovni sustav koji do sada nije pratio potrebe tržišta rada, te niz specifičnih problema i prepreka pri obavljanju pojedinih djelatnosti. Prilike za unapređenje obrtništva su usklađivanje sustava strukovnog obrazovanja s događanjima na tržištu, kako bi nove generacije obrtnika odmah bile tražene i upotrebljive na tržištu rada, ali i porezno rasterećenje, osiguravanje kvalitetnih radnika, snažnije kontrole neregistriranih djelatnosti, osiguravanje pristupa potporama i poticajima iz nacionalnih, regionalnih, lokalnih i EU izvora za razvoj poslovanja te mnoge druge, uz obavezu da predstavnici obrtnika budu važan sudionik svakog dijaloga koji vodi k izradi ili promjeni zakonodavnog okvira.
Posljednjeg dana kolovoza u Hrvatskoj je je bilo aktivno 131.856 obrta, što je u odnosu na prošlu godinu 11.284 obrta više ili ostvaren rast od 9,4 %. Ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici + radnici) u proteklih godinu dana veći je za 11.308 osoba odnosno 4,6 % te je u obrtima ukupno zaposleno 254.540 osoba. Najveći rast unatrag godinu dana ostvaren je u cehovima uslužnog zanatstva (8.527 obrta više – 12,7 %), prijevozu osoba i stvari (1.052 obrta više -10,3 %), frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnes (974 obrta više -10,3 %), proizvodnog zanatstva (472 obrta više -5,2 %), ugostiteljstva i turizma (160 obrta više – 1,4 %).
Izvor: Hrvatska obrtnička komora
